Brojanje kalorija je zastarijelo

Početkom i sredinom prošloga stoljeća kalorije su se brojale, kako bi se moglo preživjeti. Hrane je bilo malo, a najčešće i za većinu ljudi nedovoljno. Glad je harala cijelom Europom, a ne samo na našim prostorima.. Gojazni ljudi su bili rijetkost. Češći slučaj je bila pothranjenost, a ona je bila glavni uzrok obolijevanja od tuberkuloze i ostalih zaraznih bolesti. Upravo u tom periodu formira se javno mnijenje, da se za punašne osobe kaže «bolje da je bucko nego premršav», jer takve osobe su u pravilu bile zdravije i nisu obolijevale od zaraznih bolesti, pa ni od tuberkuloze.

U današnje vrijeme vrijedi drugo pravilo. Gojazne osobe su osjetljive i podložne kojekakvim zdravstvenim promjenama, a vitke su rjeđe bolesne i otpornije.

Kako to objasniti?

Hrana, koja se jela prije pedeset godina, bila je prirodna sa manjim stupnjem prerade, tako da se je mogla uzeti i u većim količinama, bez štetnih posljedica.

Danas, kada u ljudskoj prehrani preovladava industrijska, rafinirana hrana, koja sa sobom ne donosi neophodno prisustvo encima, vitamina i minerala biološkog porijekla, imamo svaki dan sve više gojaznih, a sve manje otpornih ljudi.

Što je s kalorijama?

U organizam se može unijeti znatno više kalorija od dnevne energetske potrošnje, preko sirovog povrća i voća, pa da nemamo negativnih posljedica po zdravlje.

U isto vrijeme, možemo unijeti kalorija industrijski prerađene hrane i ispod dnevne energetske potrošnje, a da organizam trpi neželjene posljedice. Ukoliko se radi o gojaznoj osobi, doći će do povećanja naslaga masnog tkiva, a pothranjenim neće pomoći da uvećaju mišićnu masu, dapače i kod jednih i kod drugih, problem će se usložnjavati.

Kratko rečeno, PROŠLO JE VRIJEME BROJANJA KALORIJA, JER NIJE BITNA KOLIČINA, NEGO PORIJEKLO KALORIJA.